Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore (SDT) ne istražuje navode letonske Krajbanke da je ruski tajkun Vladimir Antonov počinio malverzacije prilikom privatizacije barske marine u Crnoj Gori, u iznosu od 9,5 miliona eura. Posao privatizacije Marine Bar Antonov je dogovorio sa rukovodstvom Vlade Crne Gore. Za razliku od svojih kolega iz crnogorskog tužilaštva, istražni organi Velike Britanije su pokrenuli sudski spor protiv Antonova, po tužbi Krajbanke (u likvidaciji), koja tvrdi da je ruski tajkun oštetio za preko 400 miliona eura.
Antonov je jedno vrijeme pominjan kao mogući kupac Prve banke Crne Gore, čiji je pojedinačno najveći akcionar Aco Đukanović, brat čelnika DPS-a i bivšeg premijera Mila Đukanovića. Interesantno je da je u vrijeme kada je crnogorska vlada s Antonovim dogovarala privatizaciju barske marine, premijer bio upravo Milo Đukanović.
Biznismen iz Rusije je prije nekoliko godina uhapšen u Velikoj Britaniji pošto je otkriveno da njegove banke u Litvaniji i Letoniji imaju veliki manjak u aktivi. Vlasti te dvije zemlje su zato konfiskovale njegovu banku Snoras i njen ogranak Krajbank iz Letonije, ali je odmah nakon polaganja kaucije ovom kontroverznom Rusu dozvoljeno da se brani sa slobode. Oštećena banka je podnijela tužbu londonskom sudu, tereteći Antonova da je odgovoran za malverzacije teške više stotina miliona eura, opisujući osam konkretnih slučajeva u kojima je Antonov postupao nezakonito. Jedan od tih slučajeva je i privatizacija Marine Bar u Crnoj Gori.
Putem evropskog naloga za hapšenje, Litvanija je od Britanije zatražila njegovo izručenje, što su Antonovi advokati osporili, tvrdeći da su optužbe „politički motivisane”.
Antonov se pojavio na nekoliko ročišta, gdje je negirao krivicu, ali je potom pod vrlo čudnim okolnostima nestao iz Britanije, i pojavio se u Rusiji, koja odbija da ga izruči. Jedna presuda protiv njega u Velikoj Britaniji je izrečena, i navedeno je da je dužan da isplati 90 miliona eura letonskoj banci, ali se tamo postupak nastavlja.
Konzorcijum Multikapital Marina kupio je 54 odsto vlasništva u barskoj marini krajem 2009. godine za 2,2 miliona eura. Ovaj konzorcijum se sastoji od kompanije za promet nekretnina Sia Multikapitalis iz Letonije, čiji je osnivač Antonov, i Krajbanke, čiji je on takođe bio većinski vlasnik. U tužbi Krajbanke, koju je preuzela letonska država, navodi se da je Antonov dužan da nadoknadi štetu koja je napravljena prilikom privatizacije Marine Bar.
– Zahtjev proizlazi iz ponude konzorcijuma koji je banka napravila zajedno s kompanijom koja se zove SIA Multikapitals da kupi oko 54 odsto akcija Marina Bar AD, preduzeća u vlasništvu države Crne Gore. Ponuda je predata u septembru 2009. godine, i ona je prihvaćena, a radi kupovine akcija za 2.222.222 eura uz obavezu da bude uloženo dodatnih 12,2 miliona eura u toku idućih pet godina, a sve ove investicije će finansirati banka. Dana 29. decembra 2009. godine, banka i Multikpitals su zaključili sporazum o kupovini akcija sa Vladom Crne Gore kojim su se saglasili da kupe akcije Marine Bar za iznos od 2.222.222 eura. Istog dana banka i firma SIA Multikapitals su sastavili sporazum o saradnji po kojem su se saglasili da zaključe kupoprodajni ugovor. Dalje su se saglasili da će Multikapitals bii korisnik akcija i da će sve akcije koje je banka stekla biti povjerene Multikapitalsu. Navodno za svoju pomoć i usluge banke je trebalo da dobije ogromnu naknadu od sedam miliona eura – piše u tužbi koju je banka iz Letonije predala londonskom sudu.
Na dan 30. decembra 2009. godine, kako se navodi, banka je zaključila dva ugovora o zajmu sa firmom Multikapitals prema kojima je letonska banka pristala da obezbijedi kredit od 2,5 miliona eura radi kupovine akcija i novi kredit od sedam miliona eura.
– U odnosu na svaki kredit, Multikapitals je takođe zaključio ugovor o zajmu s bankom, nudeći svu svoju imovinu, uključujući učešće u akcijama, kao obezbjeđenje za obavezu otplate zajma. Iznos kredita od 2,5 miliona eura i prva rata od 3,5 miliona eura drugog kredita od sedam miliona eura od banke su plaćeni Multikapitalsu 30. decembra 2009. godine. Druga rata od 3,5 miliona eura kredita isplaćena je 2. februara 2010. godine. Svaka od isplata iznosila je 3,5 miliona eura i sve je odmah Multikapitals vratio banci, navodno, radi plaćanja naknade od sedam miliona eura koji se isplaćuju banci na osnovu ugovora o saradnji. Multikapitals nije vratio cijeli dug. Nakon što je banka proglašena nesolventnom, stečajni upravnik je nastojao da utvrdi vlasništvo banke nad akcijama kao sredstvima obezbjeđenja. Međutim, Vlada Crne Gore je 2. decembra 2013. godine raskinula sporazum o kupoprodaji jer je zalaganjem akcija u Marini Bar Multikapitals prekršio klauzulu iz sporazuma o kupovini prema kojoj se saglasio da ne raspolaže akcijama bez saglasnosti Vlade. Stečajni upravnik je dobio pravni savjet da akcije kao obezbjeđenje za zajam ne mogu na bilo koji način biti korišćene bez saglasnosti Vlade Crne Gore, koju ona očigledno nije bila spremna dati – navodi se u tužbi protiv ruskog tajkuna, predatoj sudu u Londonu.
Konstatovano je da je analiza kreditne sposobnosti koju je uradila banka pokazala da firma Multikapitals nema istoriju poslovanja i nema osnova da vraća zajam. Pored toga, zalog akcija u marini dat kao obezbjeđenje bio je u očiglednoj suprotnosti sa kupoprodajnim ugovorom.
– Jasno je da je pravi razlog zašto je banka postala uključena u transakciju to što je Antonov tako htio jer je u stvari on bio vlasnik Multikapitalsa – ističe se u tužbi.
Ukazano je da je Antonov 2014.godine rekao da nema nikakve veze sa firmom Multikapitals, i da je nikad nije ni imao.
– Ako postoji bilo kakva sumnja u pogledu vlasništva Antonova nad firmom Multikapitals, nju otklanja ponuda konzorcijuma dostavljena Vladi Crne Gore. Dokument o ponudi sadrži tvrdnju da je Antonov apsolutni vlasnik i da kontroliše banku, a takođe i da je Antonov osnivač i vlasnik kompanije SIA Multikapitals – navedeno je u tužbi.
Letonska banka (koja dok je država preuzela nije podnosila nikakav zahtjev za naknadu štete u odnosu na dva zajma) tvrdi da je navodna investicija u Crnoj Gori zapravo iskorišćena da bi milioni završili u džepovima aktera ove transakcija.
M.V.
Krio pare u Švajcarskoj
Tajna dokumenata druge najveće svjetske banke, HSBC, otkrivaju da je, dok je crnogorska vlada pomagala većinskom vlasniku Marine Bar Vladimiru Antonovu, na računu u Švajcarskoj on sakrio 65 miliona dolara. Međunarodni konzorcijum istraživačkih novinara (ICIJ) iz SAD, u saradnji sa više svjetskih medija, počeo je 2015. godine da objavljuje hiljade dokumenata švajcarskog ogranka HSBC banke, u kojima je isplivalo i ime Antonova.
Vlada je od januara 2011. godine, kako je ranije utvrdio MANS, dozvolila Antonovu da više od 330.000 eura poreza na zarade plati u 18 mjesečnih rata. U međuvremenu, izvještaji Marine pokazali su da privatizacija nije donijela profit. MANS je upozorio i da je Marina plaćala zanemarljivu koncesiju za korišćenje lučkih usluga, odnosno na godišnjem nivou 122 hiljada eura.